Kad smo nas nekoliko entuzijasta prije dvadesetak godina pokrenuli projekt prve hrvatske udruge za promicanje i njegovanje humanističkih ideala i vrijednosti pod nazivom "Liga Humanitas" vladalo je relativno veliko zanimanje za takve projekte u svijetu. To nas je potaklo i ohrabrilo na gradnju mostova suradnje sa sličnim udrugama i njihovim članovima u drugim zemljama svijeta. Jedna od prvih inozemnih udruga s kojom smo počeli surađivati bila je, stjecajem nekoliko okolnosti, Udruga ruskih humanista ("Российское гуманистическое общество"). U tom kontekstu pokrenuli smo i programe besplatnog učenja i vježbanja ruskog jezika za koje je tada bilo tako veliko zanimanje da smo (na postignućima "Lige Humanitas") osnovali posebnu "Udrugu za ruski jezik i kulturu".
Promicali smo ruski jezik i kulturu u Hrvatskoj, ali recipročno, i hrvatski jezik i kulturu u Ruskoj Federaciji. Započeli smo uspješnu suradnju s moskovskim "Klubom Balkanika", uprisutnili smo hrvatski jezik i kulturu u peterburškoj Školi 391, potom u Školi 691. Pomogli smmo osnovati prvi Hrvatski klub s priručnom hrvatskom knjižnicom i medijatekom u Sankt Peterburgu. Imali smo u tome podršku kako hrvatskog veleposlanika u Ruskoj Federaciji tako i ruskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj. O tome je izvijestilo i naše Ministarstvo vanjskih poslova. Uspostavili smo i ostvarili vrlo uspješnu i plodnu suradnju s udrugama ruske nacionalne majine u Hrvatskoj i s njihovom predstavnicom za grad Zagreb.
U veljači 2022. godine oružane snage Ruske Federacije izvršile su oružani napad na Ukrajinu te se širom Zapada, pa tako i u Hrvatskoj, drastično smanjilo zanimanje ljudi za ruski jezik i rusku kulturu, uopće za Rusiju, i naši projekti morali su se tome prilagoditi. Ugasili smo "Udrugu za ruski jezik i kulturu" i osnovali novu udrugu pod nazivom "Udruga Poliglot" s Ruskom sekcijom kao jednom od njenih jezičnih sekcija. Samo, bez poznavanja i razumijevanja u različitim zemljama različitih svjetonazora, različitih političkih ideologija, različitih povijesnih mitologija i tradicija, različitih religijskih uvjerenja itd. čak ni poliglotsko vladanje nekolikim jezicima samo po sebi ne pomaže međusobnom razumijevanju i toleranciji u različitosti.
Odlučili smo se, stoga, vratiti projektu u kojem će biti prisutni kako različiti jezici tako i različite kulture (tradicije itd.) koje funkcioniraju na dotičnim jezicima. Kako smatramo da je za razumijevanje, toleranciju i produktivno povezivanje različitih kultura iz europskog kuta gledanja, pored poznavanja nekolikih stranih jezika, najučinkovitije sredstvo humanistički svjetonazor odlučili smo se za transformaciju u udrugu pod nazivom "Udruga Erazmo". Iz prikaza života i učenja prvaka europskog humanizma - Erazma Roterdamskog, a koji je dostupan u rubrici "Zrnca mudrosti" našega portala jasno je zašto smo se odlučili na taj novi korak. Kome je Erazmo Roterdamski povijesno predalek, iako ga se često spominje kao korifeja (europskog) humanizma, može shvatiti isto iz prikaza života i djela istaknutog, nažalost od 2007. godine pokojnog, hrvatskog humanista - akademika Ivana Supeka. Nažalost, ponovna barbarizacija sve većeg broja društava u naše vrijeme, novi ratni vihori i svrstavanja u neprijateljski suprotstavljene tabore, ne samo da se i dalje nastavljaju, nego postaju ponovno sve snažnijima i opasnijima.
*
Ima li Udruga Erazmo budućnost kao kombinacija humanističke i jezične udruge o tome će odlučiti ljudi koji Udrugu Erazmo podrže ili ne podrže, u cjelini ili favorizirajući jednu ili drugu njenu komponentu. Najvjerojatnije, okupljenih oko nje i u njoj, posebno u njenoj humanističkoj sastavnici, neće biti ni izdaleka dovoljno da bi jedna takva udruga sa dva plućna krila "disala punim plućima", ali pokazat će vrijeme. Sama za sebe nijedna do sada inicirana hrvatska humanistička udruga nije stala “na dovoljno čvrste noge”, ali upitno je i da li je i koliko pri tome perspektivnija isključivo jezična udruga, poput "Udruge Poliglot", obzirom da to područje pokriva velik broj škola stranih jezika s tim da su strani jezici barem jedan od obaveznih predmeta u svim školama praktički svih stupnjeva.
U "Udruzi Erazmo", sasvim u duhu učenja i osobnog života velikana europske humanističke misli – Erazma Roterdamskog, nema niti će biti političkih tema, pogotovo ne aktualnih političkih tema. Latinska riječ humanitas mnogoznačna je i znači: uljuđenost, civiliziranost, prosvijećenost, obrazovanost, čovječnost, miroljubivost, druželjubivost, blagost, ljubaznost, lijepo ponašanje, tolerantnost, dobar ukus, smisao za znanost, kulturu i umjetnost. Radi se o vrijednostima na kojima se temelji europski humanistički svjetonazor i način života.
** Kako god ovaj projekt završio, velika hvala svima koji su, zajedno sa mnom kao dugogodišnjim koordinatorom projekta pod nazivom Projekt Humanitas, tijekom njegovih prvih desetak godina podržavali ideju i na bilo koji način pomagali promicanje humanističkih ideala i vrijednosti, zaživljavanje i djelovanje prve hrvatske humanističke organizacije - Lige Humanitas! Kako je gore rečeno, korijeni Projekta Humanitas sežu u 2001. godinu, a temelji u 2002. godinu.
Želimo ovdje posebno spomenuti sljedeće osobe i pravne subjekte koji su nas podržavali:
2001.
Lubomir Fajth (Slovačka), Alcino Alvez (Portugal), Renata Chassard-Caubel (Francuska), Jacqeline Poux (Francuska)
2002.
Nives Car (nažalost, u međuvremenu pokojna), Alesandro Privileggi, Zlatko Kurbanović i vlasnik Zalogajnice "Sidro" Abdija Mefail, zahvaljujući, kojima je osnivačka skupština prve hrvatske humanističke organizacije (Lige Humanitas) uspješno održana u Malom Lošinju
2003.
Satiričko kazalište “Kerempuh”, Izdavačka kuća “Libro” iz Pule i Izdavačka kuća “Marka” iz Velike Gorice, Antikvarijat “Studio” iz Zagreba, koji su članovima Lige Humanitas temeljem članske iskaznice odobravali popuste prilikom kupnje ulaznica odnosno knjiga,
"Školske novine", koje su među prvima - u tiskanom obliku - informirale javnost o Projektu Humanitas (broj 23 (2431) od 11. lipnja 2002. na strani 9 u rubrici "Ukratko"),
Kulturno-informativni centar Zagreb i KUD Ina koji su Ligi Humanitas besplatno ustupili prostor za prve javne tribine i manifestacije
Obitelj Mišković, vlasnici Taverne "Mišković", i Geza Zake koji su najzaslužniji za uspješnu realizaciju Proljetnih humanističkih dana u Pagu (30.5-1.6.2003.)
2004.
Vlado Franjević, hrvatski akademski slikar iz Lichtensteina, koji je za Ligu Humanitas izradio vrlo lijep logotip
Raymond Wylleman (nažalost, u međuvremenu pokojni), belgijski humanist, koji je Ligi Humanitas prenio dragocjena iskustva o djelovanju belgijskih humanista
Dražan Gunjača (Pula), dr. Jozo Marević (Velika Gorica), Jean Revet (Francuska), Pinuccia Bevanda (Italija), Giuseppe Quaranta (Italija), Krešimir Barković (Francuska), Arne Olav Mjöen (Norveška), Ksenija Premur (Zagreb), koji su na različite načine, neki i donacijama, znatno pomogli Ligi Humanitas u prvim godinama njena djelovanja
2005./2006.
Vedran Jaklin iz Zagreba, koji je cijeli niz godina bio vrlo aktivan sudionik Projekta te je osobnim angažiranjem i financijskom pomoći pomogao realizacijiu Renesansne večeri posvećene španjolskom humanistu Michaelu Servetusu u Kulturno-informativnom centru Zagreb, a također transfmormaciju Lige Humanitas u udrugu pod nazivom Građani svijeta, potom Zajednica hrvatskih unitarijanaca i univerzalista i nakon toga Zajednica Humanitas
dr.sc. Jadran Zalokar (Rijeka), koji Projekt Humanitas podržava i ohrabruje već cijeli niz godina
2008.
Svjetlana Lugar i Olga Horvat, koje su, uz Vedrana Jaklina, bile najaktivnijim članovima Zajednice Humanitas
Zoran Oštrić, koji se prihvatio dužnosti koordinatora Zajednice Humanitas nakon isteka mandata Mate Špekuljaka, premda je postupno transformirao Zajednicu Humanitas u udrugu koja se bitno razlikuje od izvornih ideala
2010.
Ljerka Zmay i Neven Kovačić, koji su podržali obnavljanje Lige Humanitas na načelima iz 2002. godine
mr. sc. Stjepan Katić, koji je obnvoljenoj Ligi Humanitas darovao nekoliko kopija svojih lijepih grafika
Andreja Cerić-Šarić, koja je dala važnu podršku zaživljavanju Kluba samih u okviru Lige Humanitas
dr. sc. Anna Kudišina, koja je pomogla zaživljavanju Ruskog kluba u okviru Lige Humanitas te, početkom 2011., osnivanje Udruge za ruski jezik i kulturu u okviru koje je, nakon gašenja obnovljene Lige Humanitas, dalje nastavio živjeti izvorni Projekt Humanitas (posebno dr. sc. Kudišinoj zahvaljujemo za brojne fotografije iz aktivnosti tijekom 2010. godine)
Hvala brojnim udrugama, ansamblima i ustanovama koje su s Projektom Humanitas u bilo kojem trenutku uspostavili i barem neko vrijeme održavali partnerstvo i suradnju:
Udruga ruskih humanista (zahvaljujući prof. dr. sc. V. A. Kuvakin)
Udruga slovačkih humanista (zahvaljujući Pavelu Krupi)
Registar pokreta Građana svijeta (Francuska), zahvaljujući g. Danielu Durandu
Radio-postaja Orfej (Rusija), zahvaljujući producentici Nataliji Inšakovoj
Radio-postaja Rusija (zahvaljujući urednici Ludmili Osipovoj)
Svjetska esperantska organizacija UEA
Svjetska esperantska organizacija SAT (zahvaljujući bivšem predsjedniku Krešimiru Barkoviću)
Svjetska esperantska organizacija Esperanta civito (zahvaljujući Anatoliju Gončarovu)
Udruga zagrebačkih esperantista (zahvaljujući predsjedniku mr. sc. Radenku Miloševiću, pokojnom)
Treći program Hrvatskog radija (zahvaljujući urednici Rajki Rusan)
Multikulturalno društvo Zagreb / Multikulti centar Jarun (zahvaljujući Elvedini Cahun)
Koncertna direkcija Zagreb (zahvaljujući producentici Lani Merkaš)
Hrvatski barokni ansambl (zahvaljujući direktoru Saši Britviću, nažalost također pokojnom)
Ciklus Virtuoso (zahvaljujući voditelju Krešimiru Starčeviću)
Ansambl salonske glazbe (zahvaljujući voditeljici Vesni Šepat-Kutnar)
Ansambl Minstrel (zahvaljujući Sonji Gospodnetić)
Društvo Fryderyka Chopina (zahvaljujući izv. prof. Đuri Tikvici)
Udruga glazbenika Diapason (zahvaljujući doc. Srđanu Filipu Čaldaroviću)
Septet Ad libitum
Komorni zbor Ivan Filipović (posebno njegova članica Kristina Repar, koja nas redovito informira i o orguljskim koncertima na Jordanovcu te koja nas je povezala s prof. Ljerkom Očić i vrsnim orguljašima Pavlom Mašićem i Antom Knešaurekom)
Mali Festival čembala (zahvaljujući Zlati Životić i Sandi Majurec)
uredništvo časopisa "Nauka i žiznj" (Rusija), zahvaljujući glavnoj urednici Eleni Lozovskoj
uredništvo časopisa za filozofiju i religijske znanosti "Obnovljeni život" Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu (zahvaljujući glavnom uredniku Tadiji Milikiću)
uredništvo katoličkog tjednika "Kana" (zahvaljujući glavnom uredniku Albertu Turčinoviću)
uredništvo tjednika "Školske novine" (zahvaljujući direktoru Ivanu Vavri)
Nacionalna zajednica Rusa Hrvartske, koja je ponudila svoj prostor za aktivnosti Ruskog kluba Lige Humanitas (potom Udruge za ruski jezik i kulturu), zahvaljujući njenoj predsjednici Jani Pešić i tajnici Ekaterini Marinić
katedre rusistike u Hrvatskoj (u Zagrebu i Zadru, zahvaljujući njihovim predstojnicama, posebno prof. dr. Željki Fink Arsovski) i brojne katedre rusistike u Rusiji i svijetu.
Posebna hvala svim portalima koji su informirali svoje posjetitelje o Projektu Humanitas ili/i dogovorili s nama recipročno slobodno preuzimanje tekstualnih i slikovnih materijala.
Fotografija: Članovi Udruge za ruski jezik i kulturu - Mato Špekuljak i Vladimir Superina - dočekuju u zagrebačkoj zračnoj luci ruske glazbenike koji će sudjelovati na 32. EBU Folk festivalu (Festival etno-glazbe Europske radijskog saveza) u Opatiji 2011. godine.